Novac kao amulet u Ilira

Vjerojatno nikada nećemo saznati kakva su sva vjerovanja bila u Ilira povezana s novcem, no neki nam podaci, na koje ćemo ovdje upozoriti, nedvojbeno potvrđuju da su i oni, kao i drugi narodi u antici i u kasnijim vremenima pridavali novcu neka nadnaravna svojstva, odnosno da je i u Ilira novac imao određeno mjesto u religiji i kultu. Nalazi novca s ilirskog tla, doduše, malo nam što sami po sebi mogu otkriti o tim vjerovanjima, ali nam komparativna građa grčka, rimska a i drugih naroda - omogućava da zaključimo, da se Iliri po tome nisu razlikovali od svojih bližih i daljih susjeda i drugih naroda i da je i u njih novac, osim svoje utilitarne, imao i religioznu funkciju.

U ovom kratkom prilogu govorit ćemo o jednoj skupini nalaza s područja ilirskog plemena Liburna, koja jasno govori o tome da su pripadnici tog plemena vrlo rano počeli pridavati novcu značenje amuleta.

Prvi takav amulet otkriven je u grobu broj 76 u poznatoj liburnskoj nekropoli u Ninu. To je novac grčkog grada Metaponta u Lukaniji (južna Italija), koji je bio probušen i obješen o jednu fibulu ranolatenskog tipa. Taj primjerak, na žalost, ne čuva se više u Arheološkom muzeju u Zadru jer je za II. svjetskog rata odnesen u Italiju, ali su njegovu sliku objelodanili E. Galli(1) i drugi autori(2).

Kasniji nalazi takvih amuleta što su otkriveni na tlu Liburna pravljeni su također od novca istog grčkog grada, odnosno od imitacija tog novca. Dosada su takvi privjesci pronađeni, osim u Ninu, također i u Asseriji (današnje Podgrađe kon Benkovca)(3), u selu Ljubaču kod Nina(4) i u Krku(5), a u jednoj ostavi što je otkrivena u mjestu Jagodnja Gornja u blizini Biograda na moru pronađeno je čak šest takvih privjesaka(6). Po brojnosti nalaza možemo zaključiti da su Liburni rado nosili privjeske pravljene od metapontskog novca i da su očigledno tim novcima pridavali neka posebna značenja.

Na dvije pojedinosti moramo osobito paziti kad raspravljamo o tim privjescima kao amuletima. Prvo, svi su oni, bilo originalni privjesci metapontskog novca koji su probušeni i tako dobili funkciju amuleta, bilo imitacije tog novca koje su i nastale zato da služe kao amuleti, bili napravljeni od plemenita metala - srebra. Ovo je svakako važno. Znamo, naime, da je i samo srebro (kao i zlato i neki drugi metali) imalo prema vjerovanju mnogih naroda apotropejsko ili profilaktičko značenje(7), a imamo dovoljno indicija da je i u Ilira srebro imalo takvo značenje. To zaključujemo na temelju činjenice da su mnogi predmeti što su po obliku imali simboličko značenje (npr. narukvice sa završecima u obliku zmijskih glava ili neke druge životinje, fibule s nogama u obliku zmije ili ptice selice i si.) bili napravljeni od srebra, što je očigledno trebalo pojačati djelotvornost samih simbola. Uostalom, komparativna građa kod drugih naroda i iz drugih vremena nedvojbeno govori da je profilaktička i apotropejska moć novcu pridavana i zato što je bio napravljen od plemenitih metala - srebra i zlata(8).
 
Druga važna pojedinost, koja vjerojatno objašnjava zašto su Liburni pravili amulete samo od novca grada Metaponta, odnosno zašto su pravili čak i imitacije tog novca i vješali ih kao amulete, motiv je klasa što se na tom novcu pojavljuje. Poznato je da je klas u mediteranskoj i indoeuropskoj religiji čvrsto povezan sa simboličkim i religioznim kompleksom Velike Majke(9), odnosno njenih mnogobrojnih manifestacija. U Liburna pak, kult ove božice, kao praroditeljice svega živoga, bio je osobito jak. Pripadnici ovoga plemena sačuvali su sve do povijesnih vremena mnogo više elemenata iz mediteranskih, predindoeuropskih vremena u religiji, pogrebnim običajima, društvenom ustrojstvu i drugim elementima materijalne i duhovne kulture negoli druga ilirska plemena.

Brojna epigrafička svjedočanstva o popularnosti raznih varijanata praiskonske mediteranske Velike Majke na području u kojem žive Liburni u vrijeme kad su već potpali pod vlast Rimljana, svjedoče o posebno razvijenom kultu plodnosti animalne i vegetabilne prirode u pripadnika ovog plemena. Stoga se ne trebamo začuditi što su oni od svih grčkih novaca što su kolali u predrimsko doba po istočnom Jadranu(10) izabrali za pravljenje svojih amuleta onaj na kojem se nalazio simbol plodnosti - klas.

Da je klas prikazan na metapontskom novcu imao za Liburne neko posebno značenje pokazuje i to da su oni od tog novca pravili amulete dok je cirkulirao kao platežno sredstvo, a kad ga više nije bilo u upotrebi i kad više nije dolazio iz Metaponta imitirali su ga i od tih imitacija pravili amulete - to nam pokazuje spomenuti nalaz iz II. - I. st. pr. n. e. iz Jagodnje Gornje.

Druga ilirska plemena također su poznavala ovu vrst amuleta, no ono što se na temelju dosadašnjih nalaza može zaključiti ne obogaćuje bitno naša saznanja o ovoj vrsti amuleta u Ilira. Možemo zasada jedino konstatirati da su druga ilirska plemena za pravljenje takvih privjesaka upotrebljavala i novac grčkih, odnosno iliro-grčkih gradova i rimski novac iz republikanskog vremena(11).

U vezi s tim amuletima i njihovim simboličkim i religioznim značenjem potrebno je na kraju podsjetiti, da je sam novac, bez obzira da li je služio kao amulet ili ne, imao od najranijih vremena religiozno značenje. Posebno nam je takvo značenje novca dobro poznato iz grčke i rimske religije, o čemu je još 1869. godine pisao E. Curtius(12). Etnografska pak građa posebno bogato ilustrira brojna vjerovanja vezana uz novac(13). Sve to govori da je probušeni novac što se vješao oko vrata ili drugdje imao važnu zadaću da zaštiti nosioca od raznih bolesti, od uroka, nesreća i drugih opasnosti. Za privjeske s liburnskog tla moguće je pomisliti da su imali i neku zadaću u vezi s osiguranjem plodnosti žene koja je takav amulet nosila. U raznih naroda, pa i u Ilira, imao je novac i druge funkcije. Novac se npr. stavljao pokojniku u grob da bi mogao platiti prijelaz preko podzemne rijeke, itd., no to nije predmet ove radnje.


Bilješke

(1) E. GALLI, Fibule argentee liburniche nel museo di Zara, Bullettino di paletnologia italiana, n. s. 4, 1940., str. 186, T. II., si. 1.
(2) R. VALENTI, II museo nazionale di Zara, Roma, 1932., str. 44; Š. BATOVIĆ, Predmeti osobitih oblika s područja Liburna, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 4-5, 1959., T. VIII., si. 24; 6-7, 1960., str. 415-416.
(3) Po arhivskoj dokumentaciji u Arheološkom muzeju u Splitu, što ju je koristio I. MAROVIĆ (Nekoliko neobjavljenih srebrnih predmeta s liburnskog područja u Arheološkom muzeju u Splitu, Adriatica praehistorica et antiqua, Zagreb, 1970., str. 265-266 i 281) u ovom lokalitetu otkriven je onaj stater grada Metaponta za kojega E. Gali i i drugi u svojim radovima kažu da potječe iz Nina. Zanimljivo je, međutim, da Š. Batović u svom radu »Ostava iz Jagodnje Gornje u okviru zadnje faze liburnske kulture«, Diadora, 7, 1974., str. 208, premda poznaje i citira spomenuti rad I. Marovića, i dalje tvrdi da je metapontski stater pronađen u Ninu, ali ujedno spominje i nalaz takvog statera iz Asserije, po čemu se može zaključiti da su takvi stateri nađeni u oba lokaliteta.
(4) Objelodanjuje ga prvi put Š. BATOVIĆ, Ostava . . . Diadora, 7, 1974., str. 208, T. XL.
(5) Nalaz spominje Š. BATOVIĆ, Ostava ..., str. 208.
(6) O ovom najprije je izvjestio Š. BATOVIĆ u radu »Problemi prapovijesti na području Vrane i Biograda«, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 18, 1971., str. 45, T. XIII. Detaljnije je o nalazu pisao isti autor u raspravi »Ostava ...«, Diadora, 7, 1974., str. 173-174, 207-208, T. XX., si. 1; T. XXIX., XXX., XXXI.
(7) Srebro štiti čovjeka od zubobolje i od drugih bolesti, od zla pogleda i drugih nezgoda. Cfr. OLBRICH, s. v. Silber, Handworterbuch des deutschen Aberglaubens, Bd. VIII., Berlin-Leipzig, 1936. - 1937, str. 1-4.
(8) O tome vidi s. v. Geld u Handsvvorterbuch des deutschen Aberglaubens, Bd. III., Berlin- Leipzig, 1930. - 1931., str. 595.
(9) Klas je ne samo česti atribut Velike Majke, nego i simbol nje same, odnosno njenih bitnih regenerativnih organa. Cfr. U. PESTALOZZA, Religione mediterranea, Milano, 1951., str. 272, 400 i passim.
(10) Na liburskom tlu otkriveno je prilično mnogo primjeraka grčkog novca, no osim metapontskog, nijedan nije služio kao privjesak. O nalazima grčkog novca, s kartom rasprostranjenosti, v. Š. BATOVIĆ, Ostava..., Diadora, 7, 1974., str. 230.
(11) U arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se niz novčića s rupicom za vješanje. Na žalost, najčešće je to novac nepoznate provenijencije, kupljen na raznim aukcijama ili od privatnika, pa se moramo zadovoljiti jedino pretpostavkom da možda i potječe iz ilirskih nalazišta. Tako se u tom muzeju čuva probušen novac peonskog vladara Audoleona, pa makedonskog kralja Aleksandra I. iz V. st. pr. n. e. (inv.br. 1969, 1970), makedonskog kralja Kasandra iz IV. — III. st. pr. n. e. (inv. br. 2080), grčkih gradova Atene (inv. br. 8308), Acanthusa (inv. br. 7116), Dyrrhachiona (inv. br. 2200) i Apollonije (inv. br. 8578 i 4651; ovaj posljednji pronađen je »u Srijemu«). Zanimljiv je i probušeni brončani republikanski novčić iz Solina (iz zbirke V. Solitra). Na podacima o ovim novcima srdačno zahvaljujem kolegama Z. Dukat i I. Mirniku.
(12) E. CURTIUS, Über den religiösen Charakter der griechischen Münzen, Monatsberichte der k. Preussischen Akademie der Wissenschaften zu Berlin, 1869., str. 465-481.
(13) O različitim simboličkim i religioznim značenjima što su ih etnolozi zabilježili u raznih naroda v. posebno G. SCHOTTLE, Geld und Münze im Volksglauben, Archiv für Kulturgeschichte, 11, 1913., str. 320 i d. i B. LAUM, Heiliges Geld, Tübingen, 1924. Pregled svih vjerovanja u vezi s novcem u suvremenih naroda v. pod natuknicom »Geld« u Handwörterbuch des deutschen Aberglaubens, Bd. III., str. 590—625.


Summary: Coins Used as Amulets with Illyrians

On a series of spots on the territory of the Illyrian tribe of Liburnians (Nin, Asseria, Ljubač, Krk, Japodunje Gornje) discoveries of silver coins of the town of Metapont where made, as well as of their pierced imitations used as amulets. Two details suggest that these appendages were supposed to have peculiar, supernatural features. Firstly, ali pieces of Metapont or their imitations were struck in silver, a metal which by itself had a prophylactic meaning. Another important feature is the mode of representing the shape of a spike on the coins, which evidently had a religious meaning. The spike is namely coupled with the fertility cult and the point is that precisely Liburnians worshipped the Mediterranean cult of Great Mother. This fact must have been the reason why Liburnians even in II and I centuries b. C. had imitated coinages of Metapont, i. e. in time when original coins were no more in circulation. Besides, a quantity of pierced coins originating from different Greek towns and those of the Roman republican era, have been found in other Illyrian regions, testifying that not only Liburnians but also other Illyrian tribes wore amulets made of coins.

Autor: Aleksandar Stipčević
Izvor: Numizmatika, spomen izdanje 1928-1978, HND, Zagreb, 1978.

Unicel prijevodi - agencija za prevođenje