Žetoni za brade

Numizmatika je zanimljiva znanost puna iznenađenja, iako proučava postanak, razvoj i značenje novca i njemu sličnih predmeta. Jedna njezina grana su žetoni. Mnoge države imaju svoje numizmatičke specijalitete.

Osvrnimo se na srednje vjekovni zakonik u Rusiji "Ruska Pravda". Opće je poznato da se u Rusiji s poštovanjem odnosilo prema kosi. Brada nije bila samo atribut muškosti, već prije svega dostojanstva i mudrosti. U "Ruskoj Pravdi" nalazi se članak koji određuje kaznu u visini od 12 grivni onome tko bi iščupao bradu. Za usporedbu, prema tom zakoniku odšteta za ranjavanje je iznosila 3 grivne!(1)

Za autokratske vladavine cara Ivana IV. Vasiljeviča Groznog (1540-1584), koji je uveo regularnu vojsku - strijelce i osvojio dio Sibira, Sabor je donio odredbe o isključivanju i odvajanju od crkve onih koji bi se drznuli brijati brade.

Veliki reformator ruskih kulturnih i društvenih normi car Petar I. Aleksejevič - Veliki (1672-1725) reformirao je rusku državu prema europskom uzoru, osnovao rusku akademiju znanosti, osnovao Sankt Petersburg (1703), te uspješno ratovao s Turskom, Perzijom i Švedskom, sagradio modernu flotu itd. Godine 1697. bio je incognito u velikom ruskom poslanstvu u zapadnoj Europi, kako bi osobno upoznao stečevine zapada i presadio ih na rusko tlo. Godine 1698. propisuje zakon koji likvidira dotadašnje staroruske običaje. Na temelju viđenog u Europi, određuje obavezno šišanje brade i kose te odijevanje po francuskom i njemačkom uzoru.

Narod nije želio primiti te novotarije, te je prijetila pobuna. Stoga car Petar Veliki 1705. godine izdaje ukaz po kojem je dozvoljeno nošenje neostriženog "dlakavlja", uz plaćanje nameta (poreza) državnoj blagajni.

Bilo je više kategorija nameta prema mjestu u društvenoj hijerarhiji, od 40 do 100 rubalja. Osobama koje su platile taj porez izdate su okrugle bakrene pločice, tzv. znak za bradu ili žeton, koji su morali obavezno nositi sa sobom. Obzirom na težinu provedbe ove naredbe, kasnije su uvedene globe od 2 denga (novčića) od svakog neobrijanog seljaka.(2)

Izrada znakova (žetona) za brade povjereno je Moskovskoj kovnici novca, koja je od 1705. kovala pločaste kružiće od bakra veličine kopjejke.(3)

 


Na aversu žetona je prikaz donje polovice lica s brkovima i bradom te natpis u dva reda. koji u prijevodu s ruskog glasi: NOVAC UZET. Na reversu je okrunjeni dvoglavi orao s insignijama i natpis u dva reda: OVE GODINE.

Godine 1724. ovi žetoni su kvadratičnog oblika s natpisima na aversu, koji u prijevodu glase: POREZ ZA BRADU UZET 1725 (u sredini žetona), te: BRADA JE NEPOTREBNO OPTEREĆENJE (popratni natpis po rubovima sa sve četiri strane).

Izdavanje tih žetona je prestalo četrdesetih godina 18. stoljeća. U 19. stoljeću pojavili su se falsifikati u zlatu i srebru koji se češće susreću nego bakreni originali. Razlog tome je odredba iz 1728. godine po kojoj su ti žetoni, pohranjeni u kovnici, prekovani u novac od 1 kopjejke.

Bilješke
(1) Grivna je srebrni ruski novac vrijedan 10 kopjejki.
(2) Denga je novac od bakra, kasnije zamijenjen kopjejkom.
(3) 1 rubalj ima 100 kopjejki.

Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Obol, br. 50, HND, Zagreb, 1998.

Unicel prijevodi - agencija za prevođenje