Novac Aleksandra III Velikog (336-323 g. p.n.e)

Rijetko kog čovjeka u povijesti prati takva legenda kao sto je to slučaj sa Aleksandrom III. Njegovo začeće, rođenje, život i smrt obavijeni su legendom prošlih vijekova Da li je to vrijeme bogova omogućilo rođenje jednog toliko talentiranog vojskovođe, da li je svijet zaista bio toliko mali da jedna jedinka postane ideal mnogih kasnijih generacija?

Kada je rođen 22. lipnja 356. godine p.n.e, njegov otac Filip uveliko je eksploatirao rudnike zlata u brdima Pangeje, u Grčkoj i tako dobijenim zlatom i srebrom formirao čuvene makedonske falange.

Aleksandar je rastao okružen mistikom pošto je njegova majka Olimpijada tvdila da je on sin Zeusa-Amona, dok druga legenda govori da mu je otac bio Nekta-nebo II, poslijednji izbjegli faraon Egipta za koga se tvrdilo da će se kao mladić vratiti na tron ovog milenijskog kraljevstva. Razuzdanom Filipu ove priče prirodno da nisu godile.

Učenik Aristotela, sugovornik Demostena, mladi prijestolonasljednik obučavao se vještinama ratovanja u vrtovima i sumarcima Nimfi, okružen brojnim prijateljima, vršnjacima, budućim vojskovođama njegovih armija (Ptolomej, Nikanor, Diad, Klit, Lizimah, Parmenion...), a poslije smrti velikog kralja i sami kraljevi država i provincija.

Ubojstvom Filipa II, 336. g. p.n.e, tron Makedonije i Grčke zauzima mladi kralj. Suočen sa teškoćama zbog prazne državne blagajne, koju mu je raspusnim životom ostavio otac, Aleksandar vrši monetarnu reformu tako što izjednačava stope svih grčkih moneta, uzimajući za bazu srebro kojim je Grčka obilovala i uvodeći drahmu i tetradrahmu, koje će uskoro biti kovane u svim državama njegovog carsrva, čak i dugo poslije njegove smrti.
Ali, monetarna reforma nije zadovoljila Aleksandra. Njegove oči (kažu da da je jedno bilo plavo, a drugo crno) bile su uperene prema Perziji. Usputno osvajanje Balkana i prelazak preko Dunava bili su samo uvertira za pohod na Istok.

334. osvojena je Mala Azija, 333. Sirija i Fenikija, 332. Tir, Sidon, Gaza, zatim posjeta Jeruzalemu, gdje je po Talmudu i očekivan, a potom i u Egiptu. „Sin“ Zeusa-Amona u Egiptu biva okrunjen za faraona.

Tokom boravka u Egiptu Aleksandar je duboko u pustinji Sirije posjetio proročište Siuah. Povijest nije zabilježila kakva je pitanja postavljao i kakve je odgovore dobio. U pismu majci kaže da ce joj ispričati sve kada se bude vratio. Međutim umro je prije povratka u Makedoniju. Po povratku iz proročišta Aleksandar je je oko glave nosio dva ovnova roga prićvršćena zlatnom mrežicom, i od tada počinje kovanje novca sa predstavom rogova ovna na portretu. Simbol ovna vezan je za astrologiju, a prema proračunima koje je jos 1662. godine objavio Gadbari, kao datum rođenja Aleksandra utvrđena je noć između 22. i 23. lipnja između 22 i 24 sata, kada sunce ulazi u znak Lava i kada se na istoku pojavljuje znak Ovna. Ovan ce biti obnovitelj kulta Amona.

Kovanje zlatnog novca vršeno je i u prvim godinama vladavine mladog kralja, tako da su i u osvojenim zemljama cirkulirali zlatnici - stateri i Filipa II i Aleksandra. Osvajanjem Perzije i ubojstvom perzijskog cara Darija, ogromne količine zlata i drugih dragocjenosti došle su u posjed osvajača. U svim kovnicama carstva (Pela, Tir, Sidon, Vavilon, Aleksandrija egipatska,Suza, Ekbatana...) kuju se zlatnici; stater težine 8,5 g, polustater težine do 4,5 g, i četvrtina statera težine do 2,5 g. Na svim ovim modulima avers i revers su identični. Na aversu je prikazana boginja Atina sa šljemom na glavi, a na reversu Nika (Viktorija) sa vjencem u desnoj ruci i natpisom po vertikali pored boginje: ΒΑΣΙΛΕΩΣ - ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΥ.

Osim zlatnog i srebrnog novca, kovana je i bronca na čijem aversu je glava Herkula sa lavljom kožom, dok je na reversu predstava tobolca, luka i toljage. Pad Perzije nije zadovoljio Aleksandra. Krenuo je prema Indiji, prešao Gang, ali se na nagovor vojske koja je prijetila pobunom odlučio na povratak. Želeći jedinstveno carstvo Aleksandar u Perziji u istom danu organizira svoju, ali i svadbu 10.000 svojih vojnika sa ženama Perzije. U toku priprema za novu ekspediciju na Afriku, 323. godine u Vavilonu Aleksandar III umire. Imao je samo 33 godine. Povijest kaže od groznice. Pseudo-Kalisten pretpostavlja da je otrovan. Čak i mjesto gde je sahranjen je misterija: Vavilon, Memfis, Aleksandrija...

Ako je vjerovati legendama, na pitanje kome ostavlja carstvo odgovorio je: „Najboljem“. Tko je to mogao biti poslije njega?

Novac sa njegovim likom kovali su mnogi njegovi ratni drugovi i vojskovođe, a potomak njegovog vojskovođe, Ptolomeja, je i egipatska kraljica, Kleopatra. A tu, blizu nas, preko Dunava u Dakiji, pronalaze se čuveni Lizimahovi zlatnici, a Lizimah je bio Aleksandrov vojskovođa. Legenda, mit i povijest nastavljaju da žive i poslije skoro 2500 godina.

Izvor: dinar, br. 14, SND, Beograd, 2000.

Rent a car Croatia, Montenegro, Serbia & Slovenia

Rent a car in Croatia, Montenegro, Serbia and Slovenia. Find the car now!

Red hrvatskog trolista

Red hrvatskog trolista

Red hrvatskog trolista je izrađen od pozlaćenog srebra u obliku ispupčenog trolisnog križa promjera 43 mm, čije je lice ispunjeno bijelim emajlom. U vodoravnim krakovima križa je pet pozlaćenih grbova povijesnih hrvatskih krajeva: najstariji grb Hrvatske, grb Dubrovnika, grb Dalmacije, grb Istre i grb Slavonije. U pozlaćenim rubovima krakova križa teče sitni natpis REPUBLIKA HRVATSKA (gore) i HRVATSKI TROLIST (dolje).

Naličje Reda je glatko.

Križ je ovješen o zlatom obrubljenu trokutastu vrpcu širine 35 mm, sastavljenu od naizmjeničnih bijelih i crvenih kvadrata hrvatskog grba.

Mala oznaka Reda hrvatskog trolista je vrpca reda dimenzija 14 x 35 mm, s pričvršćenom umanjenicom Reda promjera 14 mm.

Umanjenica Reda hrvatskog trolista je umanjeni otkov Reda, promjera 18 mm, ovješen na vrpcu široku 12 mm.

Red hrvatskog trolista se nosi na svečanoj odori oružanih snaga i redarstva, odnosno na građanskom svečanom večernjem odijelu, na lijevoj strani grudi.

Mala oznaka se nosi na odori oružanih snaga i redarstva, na lijevoj strani grudi.

Umanjenica Reda hrvatskog trolista se nosi u lijevom zapučku građanskog odijela, odnosno ako ima više umanjenica odlikovanja, na lijevoj strani suvratka.

Žene nose umanjenicu na lijevoj strani grudi.

Na osnovi članka 6. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, Red hrvatskog trolista zauzima po važnosnom slijedu 15. mjesto, iza Reda hrvatskog križa.

Autor idejnog rješenja je Miroslav Šutej, izrada IKOM, Zagreb.

Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!

Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Žetoni za brade

Numizmatika je zanimljiva znanost puna iznenađenja, iako proučava postanak, razvoj i značenje novca i njemu sličnih predmeta. Jedna njezina grana su žetoni. Mnoge države imaju svoje numizmatičke specijalitete.

Osvrnimo se na srednje vjekovni zakonik u Rusiji "Ruska Pravda". Opće je poznato da se u Rusiji s poštovanjem odnosilo prema kosi. Brada nije bila samo atribut muškosti, već prije svega dostojanstva i mudrosti. U "Ruskoj Pravdi" nalazi se članak koji određuje kaznu u visini od 12 grivni onome tko bi iščupao bradu. Za usporedbu, prema tom zakoniku odšteta za ranjavanje je iznosila 3 grivne!(1)

Za autokratske vladavine cara Ivana IV. Vasiljeviča Groznog (1540-1584), koji je uveo regularnu vojsku - strijelce i osvojio dio Sibira, Sabor je donio odredbe o isključivanju i odvajanju od crkve onih koji bi se drznuli brijati brade.

Veliki reformator ruskih kulturnih i društvenih normi car Petar I. Aleksejevič - Veliki (1672-1725) reformirao je rusku državu prema europskom uzoru, osnovao rusku akademiju znanosti, osnovao Sankt Petersburg (1703), te uspješno ratovao s Turskom, Perzijom i Švedskom, sagradio modernu flotu itd. Godine 1697. bio je incognito u velikom ruskom poslanstvu u zapadnoj Europi, kako bi osobno upoznao stečevine zapada i presadio ih na rusko tlo. Godine 1698. propisuje zakon koji likvidira dotadašnje staroruske običaje. Na temelju viđenog u Europi, određuje obavezno šišanje brade i kose te odijevanje po francuskom i njemačkom uzoru.

Narod nije želio primiti te novotarije, te je prijetila pobuna. Stoga car Petar Veliki 1705. godine izdaje ukaz po kojem je dozvoljeno nošenje neostriženog "dlakavlja", uz plaćanje nameta (poreza) državnoj blagajni.

Bilo je više kategorija nameta prema mjestu u društvenoj hijerarhiji, od 40 do 100 rubalja. Osobama koje su platile taj porez izdate su okrugle bakrene pločice, tzv. znak za bradu ili žeton, koji su morali obavezno nositi sa sobom. Obzirom na težinu provedbe ove naredbe, kasnije su uvedene globe od 2 denga (novčića) od svakog neobrijanog seljaka.(2)

Izrada znakova (žetona) za brade povjereno je Moskovskoj kovnici novca, koja je od 1705. kovala pločaste kružiće od bakra veličine kopjejke.(3)

 


Na aversu žetona je prikaz donje polovice lica s brkovima i bradom te natpis u dva reda. koji u prijevodu s ruskog glasi: NOVAC UZET. Na reversu je okrunjeni dvoglavi orao s insignijama i natpis u dva reda: OVE GODINE.

Godine 1724. ovi žetoni su kvadratičnog oblika s natpisima na aversu, koji u prijevodu glase: POREZ ZA BRADU UZET 1725 (u sredini žetona), te: BRADA JE NEPOTREBNO OPTEREĆENJE (popratni natpis po rubovima sa sve četiri strane).

Izdavanje tih žetona je prestalo četrdesetih godina 18. stoljeća. U 19. stoljeću pojavili su se falsifikati u zlatu i srebru koji se češće susreću nego bakreni originali. Razlog tome je odredba iz 1728. godine po kojoj su ti žetoni, pohranjeni u kovnici, prekovani u novac od 1 kopjejke.

Bilješke
(1) Grivna je srebrni ruski novac vrijedan 10 kopjejki.
(2) Denga je novac od bakra, kasnije zamijenjen kopjejkom.
(3) 1 rubalj ima 100 kopjejki.

Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Obol, br. 50, HND, Zagreb, 1998.

Unicel prijevodi - agencija za prevođenje

Susret filatelista i numizmatičara u Zagrebu

Klub prijatelja klasičnih maraka, Hrvatsko numizmatičko društvo i Klub prijatelja telefonskih kartica „Zagreb 97“ pozivaju vas na

Veliki susret filatelista i numizmatičara u subotu 09.11.2013. od 9 do 15 sati

u Zagrebu u Pučkom otvorenom učilištu „Zagreb“, Ulica grada Vukovara 68

ULAZ SLOBODAN

Informacije i rezervacije: tel. 092 1608508
ili e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!

Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr