Nepoznati brončani medaljon Dioklecijana

Prije nekoliko godina na obali Kupe u Sisku nađen je brončani medaljon cara Dioklecijana (284 - 305. g. n. e.). Medaljon je dosta dobro očuvan, s lijepom smeđe - zelenom patinom i jasnim natpisom na aversu, dok je natpis na reversu znatno teže pročitati.

Usporedbom s dostupnom literaturom (1 - 5), utvrđeno je da je ovaj medaljon Dioklecijana nepoznat i radi se vjerojatno o jednom od probnih kovova, koji je trebao biti predložak za kasnije kovanje medaljona koji nisu kovani.

Izgled medaljona je slijedeći:



Av. IMP C DIOCL — ETIANVS AVG
Poprsje cara, i glava s lovor vijencem okrenuta nadesno: u simbolizirano prikazanoj nesrazmjerno sitnoj desnoj ruci drži žezlo s orlom na vrhu.

Rv. ROMAE A — (ETE)RNAE
Dva cara stoje jedan prema drugome ispred Jupiterova hrama i rukuju se iznad žrtvenika na kojem je volovska glava. Iza njih stoje njihovi cezari i također pružaju ruke jedan prema drugome. U podnožju je oznaka kovnice:

___________

* S I S


Težina: 17,9880 grama
Promjer: 32 milimetra

I na aversu i na reversu lijepo se vidi da je taj medaljon prekovan na medaljon nekog kasnorimskog cara, prema svemu sudeći na medaljon Dioklecijana iz ranije emisije vjerojatno kovanog u Sisku.
Izgled tog prijašnjeg medaljona vjerojatno je bio:

Av. Glava (Dioklecijana) cara s lovorvijencem okrenuta desno: prikazana glava je znatno manjeg promjera od kasnije prekovanog medaljona.

Rv. (MONE)TA (AVGG ET CAESS NN)    RIC VI, ili
(MONE)TA (IOVI ET HERCVLI AVGG) Trau 3272

Od slova može se gotovo sa sigurnošću pročitati MONETA dok se ostali tekst samo pretpostavlja na temelju poznatih medaljona. Sigurno je da se natpis reversa nastavlja, jer su slova sitna i prema položaju je očito da to nije bio uobičajeni tip medaljona kasnorimskih careva sa natpisom MONETA simetrično opisano uokrug reversa.

Zanimljivo je, da je opisani Dioklecijanov medaljon neobičan po svom reversu ROMAE AETERNAE. S tim reversom kovala je prema sadašnjem poznavanju samo kovnica Carthago za vrijeme kratkog vladanja protucara ALEXANDERA 311. g. n. e., znači oko 15 godina nakon kovanja ovog Dioklecijanovog nepoznatog medaljona.

Vrijeme kovanja opisanog, dosad nepoznatog medaljona Dioklecijana pada pod kraj 295. godine. Taj zaključak može se izvesti iz niza elemenata od kojih je najvažniji oznaka kovnice * SIS, koja je tipična za treću emisiju argenteusa iz kovnice Sisak, i koja je tekla najdalje do kraja 295. godine n. e. (Jeločnik), ili početka 296. godine.

Važno je napomenuti da je 294. godine uslijedio drugi dio Dioklecijanove novčane reforme i počelo je kovanje folesa. Prve emisije karakterizirao je sitnije prikazan portret cara.

Na našem medaljonu jasno se vidi da je prijašnji medaljon s reversom MONETA... imao sitnije prikazan portret te očito potječe iz godine 294, a na njega je kasnije prekovan naš medaljon sa ROMAE AETERNAE i portretom koji je već karakterističan za folese emisija iz 295. i 296. godine.

Da je ovaj medaljon u nekoj izravnoj vezi sa folesima, kao multipla folesa, dokaz je i to što je težina medaljona od 18 grama dvostruka težina prosječnog folesa kovnice Sisak (prema RIC - u težina kovanja folesa u Sisku u periodu 294 - 305. godine varira od 8,5 do 10,5 grama).

Držim da je opisani medaljon s reversom ROMAE AETERNAE probni otkov, ogledni primjerak, koji nije prihvaćen za redovnu emisiju kovanja, te je slučajno izbjegao žalosnu sudbinu daljnjeg prekivanja ili pretapanja, već je zajedno s otpacima izbačen u Kupu, na mjestu tadašnje kovnice, gdje je i pronađen gotovo 17 stoljeća kasnije.

Literatura
1. Sutherland and Carson; Roman Imperial Coinage, Vol. VI. Spink - London 1973
2. H. Cohen: Description historique des monnaies frappes sous l'empire romain, Vol. VI - VII, Paris 1888
3. Dr. Ivo Meixner: Medaljon cara Proba, Numizmatičke vijesti br. 14, Zagreb
4. A. Jeločnik: Najdba argenteusov zgodnje tetrarhije v Sisku, Ljubljana 1961
5. F. Gnecchi: Medaglioni romani, Milano 1912

Summary
Several years ago, there was found on the bank of the river Kupa, at Sisak, a bronze medallion of the Roman Emperor Diocletianus (284 - 305 A. D.). After having stated that in whole numismatic literature relating to the period of the Emperor Diocletianus there is not a trace of a coin of such a type, the author has set up the hypothesis that the said medallion represents one of the trial coinages for the subsequent minting of medallions in the Siscia (Sisak) mint.

Autor: Z. Habuš
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 32, Zagreb, godina 1974.

Coins Banknotes Militaria Store

Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

Red hrvatskog križa

red hrvatskog križa

Red hrvatskog križa izrađen je od srebra. Na okruglom medaljonu promjera 32 mm, emajliranom u bojama hrvatskog grba, leži srebrni istokračni križ ukrašen tropletom. Promjer križa iznosi 35 mm.

Na naličju je natpis u dva reda HRVATSKI KRIŽ, redni broj odlikovanja, te natpis: REPUBLIKA HRVATSKA, okruženi tropletim ornamentom.

Red hrvatskog križa se nosi na 35 mm širokoj trokutastoj vrpci od svilenog moariranog ripsa, sastavljenoj od naizmjeničnih crvenih i bijelih kvadrata hrvatskog grba. Mala oznaka Reda hrvatskog križa je vrpca reda dimenzija 14 x 35 mm, s pričvršćenom umanjenicom Reda promjera 13 mm. Umanjenica Reda hrvatskog križa je umanjeni otkov križa Reda, promjera 17 mm, ovješen na vrpcu široku 12 mm.

Red hrvatskog križa se nosi, na svečanoj odori oružanih snaga i redarstva, odnosno na građanskom svečanom večernjem odijelu, na lijevoj strani grudi. Mala oznaka se nosi na odori oružanih snaga i redarstva, na lijevoj strani grudi. Umanjenica Reda hrvatskog križa se nosi u lijevom zapučku građanskog odijela, odnosno ako ima više umanjenica odlikovanja, na lijevoj strani suvratka. Žene nose umanjenicu na lijevoj strani grudi.

Na osnovi članka 6. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, Red hrvatskog križa zauzima po važnosnom slijedu 14. mjesto, iza Reda Danice hrvatske. Autor idejnog rješenja je Kruno Bošnjak, izrada IKOM, Zagreb.

Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!

Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Novac Imperatora Tiberija (14-37 g.)

Bilo bi realno očekivati da je emisiona djelatnost imperatora Tiberija za blizu četvrt vijeka vladavine bila izuzetno plodna. Međutim, za novac sa likom cara se to ne bi moglo reći.

Tiberije je postao gospodar Rima i Imperije kasno, kada je vec imao 56 godina. Na bazi onoga što o njemu kažu Tacit (ANALI) i Svetonije (DE VITA CAESARVM) djetinjstvo mu je zbog očevih političkih oprijedjeljenja proteklo u bježanju a evidentno je da je neke fobije zadržao, čak su bile i pojačane u zrelom dobu, pošto se na drugi način ne mogu tumačiti njegova bježanja, prvo na Rodos a potom na Capri.

Teško je reći da je imao ambicija da naslijedi  Oktavijana Augusta bez obzira na činjenicu da mu je bio zet i adoptivni sin, ali je ambicija njegove majke Livije (otete Augustove supruge) trasirala put ka tronu najvece sile svijeta. Ni sam August nije u Tiberiju vidjeo svog nasljednika, ali poslije nekoliko misterioznih smrti unutar porodice u svom testamentu piše: "Budući da mi je okrutna sudbina otela sinove Gaja i Lucija (posvojeni sinovi) neka mi nasljednik bude Tiberije Cezar..." 

Novac Tiberija kovan je jos za vlade Augusta (as i semis) ali bez lika budućeg nasljednika, da bi se od 4. godine kovao novac i sa njegovim likom. Tiberije nije bio sujetan kada je novac u pitanju jer u njegovoj emisionoj djelatnosti se više pojavljuju moduli sa likovima članova njegove porodice: Druz, sin Tiberija, Neron Klaudije Druz, mlađi brat, Germanik, sin Druza i Antonije itd. Sam car nije bio rasipnik, naprotiv carska blagajna bila je puna za njegove vladavine, a za dobru poresku politiku svjedoci i njegova rečenica: "Dobar pastir ovce striže, a ne dere".

Godine 33., zbog pasivnog bilansa spoljne trgovine (veci uvoz od izvoza) plemeniti metali kao novac oticali su u istočne provincije a odatle i van granica Imperije. Odlučeno je da se na osnovu Zakona otpočne borba protiv zelenaštva. Uplašeni poverioci su zatražili povratak zajmova i dugova, novac je počeo da ,,iščezava", dužnici da prodaju zemlju a porodice (firme) počele da propadaju. Tu krizu je zaustavio sam Tiberije kada je, da bi zadržao vrijednost valute unio u mjenjacnice 100 miliona sestercija.      

Novac Imperatora Tiberija (14-37)   

Na slici 1 prikazan je as, Druza Mlađeg, Tiberijevog sina kovan 21./22. godine sa natpisom na aversu: DRVSVS CAESAR TI AVG F DIDI AVG N.

Međutim, pri kraju njegove vladavine način popunjavanja državne  blagajne bio je surovo neizbirljiv. U Galiji, Siriji, Grčkoj i Španjolskoj po njegovom nalogu zapljenjen je imetak najuglednijih ljudi carstva samo zato sto su dio tog imetka imali u gotovom novcu, dok je partskog kralja Vonona, koji je protjeran od svog naroda ali sa ogromnim blagom potražio okrilje Rima - pogubio, da bi se tog blaga dočepao.

Novac Imperatora Tiberija (14-37)

Tiberije je po Augustovom standardu nastavio da kuje aureus i kvinar u zlatu, denar u srebru, i sestercijus, dipondijus i as u bakru. 

Slika 2 prikazuje denar sa predstavom cara sa lovorovim vjencem na glavi i najčešćim natpisom: TI CAESAR DIVI AVGVSTI F AVGVSTVS, dok je na reversu predstava Livije (misli se da to moze biti i PAX) kako sjedi i drzi skiptar i grančicu uz natpis PONTIF MAXIM i eventualno dodavanje po redu broja tribunata. 

Sam lik cara se protekom godina nije bitnije mijenjao, a kovnice koje su radile su one u Rimu Lugdunumu, Cezareji, Samosati kao i kovnice u Aleksandriji i Antiohiji, gdje se na modulima pojavljuju i grčki natpisi (srebrna tetradrahma). Posljednjih deset godina svoje vladavine (od 27. god) Tiberije je proveo na otoku Capri, nikada vise ne posjetivši Rim. Stečena ili nasljedna fobija odvela ga je u izolaciju gdje se mogao prepustiti svim oblicima razvrata i zločina. Otoku se moglo prići samo sa jedne strane zbog nepristupačnih litica, te je tako mogao nadgledati svaki dolazak posjetilaca. Iz tog perioda potiče i revidirani Zakon o uvredi veličanstva, po kome je smrtna kazna izvršavana čak i nad ljudima koji u javnu kudu ili u javni WC uđu sa novčićem na kome se nalazi lik Augusta. Nikad nije prihvatio titulu Oca domovine (PATER PATRIE) te se ova oznaka ne pojavljuje na njegovom novcu. Teško je za njega reći da je umro, bar ne prirodnom smrću. Kazivanja su različita: otrovan, ugušen jastukom, udavljen maramom... Dogodilo se to 16. ožujka 37. godine uz pomoc Makrona, pretorijanskog prefekta, a moguće i Gaja Kaligule. Narod je njegovu smrt i pozdravio i proslavio rječima: ,,S Tiberijem u Tibar", ne znajući što ga i tko čeka u budućnosti.

 

Izvor: dinar, br. 14, SND, Beograd, 2000.

 

Rent a car Croatia, Montenegro, Serbia & Slovenia

Rent a car in Croatia, Montenegro, Serbia and Slovenia. Find the car now!

Red kneza Branimira s ogrlicom

Red kneza Branimira s ogrlicom

Red kneza Branimira s ogrlicom izrađen je u obliku stepeničastog križa od srebra, veličine 60 x 43 mm. U križu je prikazan zabat oltarne pregrade iz crkve u Sopotu kod Benkovca (9. stoljeće), na kojem se knez Branimir spominje kao knez Hrvata: DUX CRUATORUM. U zabatu je križ ispunjen pleterom, a sa strane križa par ptica u heraldičkom stavu. Ispod ove kompozicije je pozlaćena srebrna pločica s imenom: BRANIMIR. Ime kneza Branimira je izvedeno prema natpisu s ulomka kamene oltarne pregrade iz 888. godine, koji je pripadao crkvi u Gornjem Muću u okolici Splita.

Na naličju reda je natpis u dva reda; REPUBLIKA HRVATSKA, okružen tropletim ornamentom. Znak Reda kneza Branimira nosi se na 35 mm širokoj lentici od svilenog moariranog ripsa, sastavljenoj od naizmjeničnih crvenih i bijelih kvadrata hrvatskog grba.

Mala oznaka Reda kneza Branimira s ogrlicom je vrpca reda dimenzija 14 x 35 mm, s pričvršćenom umanjenicom Reda promjera 14 mm. Umanjenica Reda kneza Branimira s ogrlicom je umanjeni otkov Reda, promjera 17 mm, ovješen na vrpcu široku 12 mm.

Red kneza Branimira s ogrlicom nosi se na svečanoj odori oružanih snaga i redarstva, odnosno na građanskom svečanom večernjem odijelu. Znak Reda nosi se ispod vrata. Mala oznaka se na odori oružanih snaga i redarstva nosi na lijevoj strani grudi. Umanjenica Reda kneza Branimira s ogrlicom se nosi u lijevom zapučku građanskog odijela, odnosno ako ima više umanjenica odlikovanja, na lijevoj strani suvratka. Žene nose umanjenicu na lijevoj strani grudi.

Na osnovi članka 6. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, Red kneza Branimira s ogrlicom zauzima po važnosnom slijedu 6. mjesto, iza Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Autor idejnog rješenja je Miroslav Šutej, izrada Radionica primijenjenih umjetnosti, Zagreb.

Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja

Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!

Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr