Novčanice gradova u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca

U mjesecima neposredno nakon formiranja nove države, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, između ostalih, postavilo se i pitanje stvaranja jedinstvenog monetarnog tržišta.

Praktično je to bio i jedan od prvih koraka ka uspostavljanju mehanizama jedinstvene države. Budući daje na tlu novonastalog Kraljevstva zatečena situacija sa mnoštvom valuta koje su se nalazile u opticaju (novac Austrougarske i više okupacijskih valuta) to se planski i hitno pristupilo njihovoj zamjeni. Tom prilikom se štampaju i novčanice sa jedinstvenim označavanjem vrjednosti u dvije valute (dinarima i krunama) a formirani su i fiksni kursevi za zamjenu. Sitni apoeni od 5, 10 i 25 para kovani su kako zbog nedostatka sitnog novca, tako i zbog zarade države i oni ulaze u opticaj Zakonom od 11. XII 1920. godine. Nedostatak sitnog novca može se sagledati i u tome da su na teritoriji Kraljevstva zatečeni srpski, crnogorski i austro-ugarski novac ostali u opticaju do 1932. godine, i to u odnosu 1:1 prema apoenima nove države(1).

U takvoj situaciji, neposredno nakon proglašenja Kraljevstva, iskrsla je potreba za većom količinom sitnih apoena koji bi podmirili potrebe svakodnevnog, maloprodajnog prometa. Ta potreba je naročito morala biti izražena u gradskim sredinama, gdje brojno stanovništvo nije moglo svakodnevne potrebe namirivati sopstvenom proizvodnjom, jer su cjene manjih količina poljoprivrednih proizvoda bile izražavane upravo u parama. Na nedostatak sitnog novca kao direktan razlog za štampanje gradskih nonvčanica ukazuje i natpis na doznaci Općine Split: što je ispušta upraviteljstvo općine grada Splita u nedostatku sitna novca na temelju odobrenja zaključka općinskog vijeća (vidjeti priloženu sliku Kat. 7 i 8).


  Slika 1.

Već 1919. godine pojedini gradovi počinju da izdaju sopstveni papirni novac sitnijih nominala, praktično neku vrstu bonova (najranije Osijek 10. lipnja 1919. godine a najkasnije Beograd, lipanj 1920. godine). Ovom prilikom ukazujemo na novčanice gradova koje se nalaze u Muzeju grada Beograda, u Legatu Đorđa Novakovića(2).

Skrenuli bismo pažnju i na nekoliko za njih vezanih detalja:

Apoeni iz Novog Sada su očigledno samo predložak (možda tek jedan od) za izradu. Na zadnjoj strani nalazi se pečat radionice u kojoj su predlošci izrađeni (ćirilicom): Umetnički zavod i / litografija / D.K. Todorović / Novi Sad / Lazareva ulica 14 (Kat. 19 i 20).

Vrjedno je obratiti pažnju na "titule" gradova, gdje gradovi iz bivše Austrougarske ističu titule u njoj stječene (npr. Glavni slobodni kraljevski grad Zagreb) dok je glavni grad Kraljevstva SHS označen sa Opština beogradska.

Na novčanicama nekih gradova piše da se zamjenjuju u zakonitoj krunskoj vrednosti. Budući da su zatečeni metalni apoeni austrougarske imali odnos 1:1 sa srpskim parama, a krune su zamjenjivane u odnosu 4:1 u korist dinara, nejasno je koja je bila realna vrijednost ovih gradskih apoena.

Na novčanicama nekih gradova jasno je naznačeno da samo na tom teritoriju i mogu biti korištene. Na primjeru Osijeka se može videti da su apoeni iste vrednosti (Kat. 2 i 3 od 20 filira) izdavani barem u dva navrata, jer je važnost jednoga od 10. VI do 10. VIII, a drugoga od 1. VII do 31. XII 1919. godine. Interesantno je da se njihovi periodi važnosti preklapaju.

 

Slika 2.

 U kataloškom djelu novčanice su date kronološki, po vremenu kada su izdavane.

Općina slobodnog i kraljevskog grada Osijeka

10 filira (Lb. LDjN 175)
Dim. 40 x 58 mm. Crna slova na zelenoj osnovi, naličje prazno.

20 filira (Lb. LDjN 174)
Dim. 63 x 90 mm. Crna slova na crvenkastoj osnovi, naličje prazno.

20 filira (Lb. LDjN 173)
Dim. 66 x 89 mm. Crna slova na svjetlo smeđoj osnovi, naličje prazno.

Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb

10 filira (Lb. LDjN 176)
Dim. 45 x 70 mm. Smeđa slova na plavoj osnovi.

20 filira (Lb. LDjN 178)
Dim. 45 x 70 mm. Zelena slova na crvenoj osnovi.

50 filira (Lb. LDjN 179)
Dim. 45 x 70 mm. Plava slova na zelenoj osnovi.

Općina grada Split

10 krunskih helera (Lb. LDjN 183)
Dim. 40 x 68 mm. Lice: svjetlosmeđe sa suhim žigom; naličje je crna slova na maslinastozelenoj osnovi.

20 krunskih helera (Lb. LDjN 184) Dim. 40 x 70 mm. Lice: plavo sa suhim žigom; naličje crna slova na maslinastozelenoj osnovi.

Opština glavnog grada Sarajeva

10 helera (Lb. LDjN 148)
Dim. 55 x 75 mm. Crna slova na svjetlosmeđoj osnovi. Lice ćirilični natpis; naličje: latinični.

20 helera (Lb. LDjN 150)
Dim. 53 x 74 mm. Crna slova na svetloplavoj osnovi. Lice: ćirilični natpis; naličje: latinični.

50 helera (Lb. LDjN 153)
Dim. 68 x 87 mm. Crna slova na svjetlocrvenoj osnovi. Lice ćirilični natpis; naličje: latinični.

Deželno glavno mesto Ljubljana

20 vinarjev (Lb. LDjN 185)
Dim. 44 x 72 mm. Lice: smeđe na sivoj osnovi; naličje tamnozeleno.

Mestna občina Maribor

10 vinarjev (Lb. LDjN 186, 187) Dim. 43 x 75 mm. Crna slova na zelenoj osnovi. Slobodni i kraljevski grad Karlovac

10 filira (Lb. LDjN 180) Dim. 45 x 72 mm; braon na bež osnovi.

20 filira (Lb. LDjN 181)
Dim. 44 x 67 mm; zelena na svjetlozelenoj osnovi.

50 filira (Lb. LDjN 182)
Dim. 44 x 69 mm; bordo na svjetlocrvenoj osnovi.

Opština Beogradska

10 para (Lb. LDjN 172) Dim. 46 h 79 mm; plava.

20 para (Lb. LDjN 171) Dim. 48 x 79 mm; svjetlosmeđa.

Opština grada Novog Sada

10 filira (Lb. LDjN 154)
Dim. 80 x 99 mm. Na prednjoj strani je litografski otisak crne boje sa predstavama lica i naličja. Na poleđini je plavi pečat radionice u kojoj je izrađena.

20 filira (Lb. LDjN 155)
Dim. 80 x 98 mm. Na prednjoj strani je litografski otisak crne boje sa predstavama lica i naličja. Na poleđini je plavi pečat radionice u kojoj je izrađena.

Slika 3.

Bilješke

(1) O cirkulaciji i početku kovanja sitnog novca u Kraljevstvu SHS: Jovan Hadži-Pešić, Novac Kraljevine Jugoslavije 1918-1941, Beograd 1995, 33-37 i 63-67.
(2) Više o ovome legatu: V. Kandić, Papirni novac iz zbirke Đorđa Novakovića, godišnjak grada Beograda 47/48, Beograd 2003, 153-161.

Autor: Adam Crnobrnja
Izvor: dinar, br. 27, SND, Beograd, 2006.

Otkup novčanica, otkup papirnog novca

Otkup starih novčanica švicarskog franka - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr

Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske

Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske

Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.

Medaljon s likom Katarine Zrinske je srcolika oblika i prikazuje suprugu Petra Zrinskog i sestru Frana Krste Frankopana. Katarina Zrinska lijevom rukom drži štit s povijesnim hrvatskim grbom, desnom rukom drži lik hrvatskog kralja iz splitske krstionice; u pozadini je more. Desno je natpis KATARINA ZRINSKA.

Mala oznaka Reda Danice hrvatske je vrpca dimenzija 14 x 35 mm, izrađena od moariranog svilenog ripsa u bojama državne zastave, s pričvršćenom umanjenicom Reda, promjera 13 mm. Umanjenica Reda Danice hrvatske je umanjeni otkov Reda, promjera 17 mm, ovješen na vrpcu u bojama državne zastave, široku 12 mm.

Na osnovi članka 6. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, Red Danice hrvatske zauzima po važnosnom slijedu 13. mjesto, iza Reda Stjepana Radića.

Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.


Forum "Hrvatska numizmatika". Rasprave o numizmatičkim i srodnim temama.

Novčanice njemačkih maraka prije uvođenja eura

Ono što je danas euro u Hrvatskoj, to je nekada bila njemačka marka. Novčanice ove jake svjetske valute bile su rado viđen „gost“ u svakom novčaniku i u praksi su imale prednost pred svim drugim valutama. Svi veći iznosi redovito su se izražavali u njemačkim markama (cijene nekretnina, vozila i sl.), a većina građana je štedjela u njemačkim markama.

Uvođenjem eura, njemačke marke odlaze u prošlost, no bez obzira na tu činjenicu, svima su još uvijek u sjećanju ostale novčanice rado viđenih maraka. Novčanica od 100 maraka s likom Clare Schumman je imala u društvu kultni status.

Podsjetimo se kako su izgledale posljednje novčanice njemačkih maraka.

5 njemačkih maraka
5 maraka

Lice: Bettina von Arnim, u pozadini dvorac Wiepersdorf i povijesni dio Berlina

Naličje: Brandenburška Vrata.

U optjecaju: 27. listopad 1992.

10 njemačkih maraka
10 maraka

Lice: Carl Friedrich Gauß i Gaussova krivulja, u pozadini zgrade starog Göttingena i ulazna vrata gimnazije Martino-Katharineum u Braunschweigu.

Naličje: Sekstant i skice od Wangerooge i Neuwerk uz pomoć triangulacije.

U optjecaju: 16. travanj 1991.

20 njemačkih maraka
20 maraka

Lice: Annette von Droste-Hülshoff, u pozadini stari dio Meersburga.

Naličje: pero za pisanje i bukva (oslonjeno na novelu „Judenbuche“).

U optjecaju: 30. ožujak 1992.

50 njemačkih maraka
50 maraka

Lice: Balthasar Neumann, u pozadini zgrade starog Würzburga.

Naličje: prijestolnica Würzburga i udruženi prerez opatije Neresheim, tlocrt kapele u Kitzingenu.

U optjecaju: 30. rujan 1991., novčanice sa kinegramom: 2. veljače 1998.

100 njemačkih maraka
100 maraka

Lice: Clara Schumann, u pozadini zgrade starog Leipziga, njenog rodnog mjesta, prekriveno s Lirom.

Naličje: Klavir i Hochovog konzervatoriji u Frankfurt na Majni.

U optjecaju: 1. listopad 1990., novčanice sa kinegramom: 1. kolovoz 1997.

200 njemačkih maraka
200 maraka

Lice: Paul Ehrlich, i u pozadini zgrade starog Frankfurt na Majni; kemijska formula pokraj njegovog portreta.

Naličje: Mikroskop i Asklepijev štap, okruženi jednostavnim strukturama stanica.

U optjecaju: 1. listopad 1990., novčanice sa kinegramom: 1. kolovoz 1997.

500 njemačkih maraka
500 maraka

Lice: Maria Sibylla Merian i Insekt, u pozadini zgrade starog Nürnberga.

Naličje: zelje na kojem su gusjenica i leptir vrste Calliteara fascelina.

U optjecaju: 27. listopad 1992.

1000 njemačkih maraka
1000 maraka

Lice: Braća Grimm, u pozadini zgrade starog Kassela.

Naličje: Njemački rječnik i kraljevska biblioteka u Berlinu.

U optjecaju: 27. listopad 1992

Izvor: Wikipedija

Otkup novčanica, otkup papirnog novca

Otkup novčanica, Otkup papirnog novca - isplata odmah!

Otkup obavlja numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. - www.monetalis.hr